Zašto je kanal Dunav-Sava štetan za prirodu i ekonomiju Slavonije i Srijema?

Zašto je kanal Dunav-Sava štetan za prirodu i ekonomiju Slavonije i Srijema?

 

Potaknuti medijskim člancima o ponovnoj mogućnosti gradnje višenamjenskog kanala Dunav – Sava imamo potrebu reagirati i izraziti mišljenje koje je nastalo na temelju studija i znanstvenih članaka brojnih hrvatskih i stranih stručnjaka.

Višenamjenski kanal Dunav-Sava projektiran je na potezu od Dunava kod Vukovara do Save kod Šamca, u dužini od 61,4 km. Tim „višenamjenskim kanalom“ želi se prometno povezati kontinentalni dio Hrvatske s Jadranom, kao i poboljšati poljoprivredna proizvodnja Slavonije pomoću navodnjavanja. No je li doista sve tako obećavajuće?

Slavonija je oduvijek obilovala šumama hrasta lužnjaka pa bi se za hrast lužnjak moglo reći da je to slavonski i hrvatski simbol. Gledano kroz povijest, Slavonija svoj razvoj zahvaljuje upravo bogatim hrastovim šumama. Od prihoda školovala su se djeca, gradile su se škole, ceste, željeznice, mostovi… razvijalo se društvo i njegovo gospodarstvo. Šume hrasta lužnjaka u ovim područjima nalaze svoje idealne uvjete za rast i razvoj. Međutim posljednjih desetljeća lužnjakove šume doživljavaju značajne promjene. Njihova površina je znatno smanjena, a velike površine starih sastojina stradale su zbog masovnih sušenja.

Upravo na području planirane trase kanala kao i u njegovu utjecajnom području nalaze se najvrijednije hrvatske nizinske šume koje imaju i europsko, i svjetsko značenje. Prema procjeni stručnjaka pod utjecaj ovoga građevinskog giganta doći će oko 46 000  ha pretežito hrastovih nizinskih šuma.

Vrlo je zanimljiva činjenica kako je 1997. godine Šumarski fakultet, Sveučilišta u Zagrebu, izradio prethodnu Studiju o utjecaju na okoliš Kanal Dunav-Sava, u kojoj se upozorava kako će kanal nepovoljno utjecati na nizinske šume gornjega Bosuta kroz koje prolazi, te će zasigurno utjecati i na najveću cjelovitu šumu hrasta lužnjaka u Europi, Spačvu, pa je stoga potrebno dugoročnije pratiti tokove podzemnih voda koji je opskrbljuju, budući da oborinama dobiva premalo vode za svoj opstanak.

 

Prema riječima prof. dr. sc. Branimira Prpića (Šumarski list, 2007., broj 3-4); Agencija za plovne putove koja je investitor prekinula je odnose sa Šumarskim fakultetom i pronašla novi tim kojemu je povjerena izrada Studije.

  1. godine izrađena je nova Studija utjecaja na okoliš, a njena dopuna rađena je 2009. koja je usvojena 2011. godine. Međutim smatramo kako ova studija nakon toliko godina ne može biti važeća. Budući da je od 2013. godine Hrvatska dio Europske Unije, uz Studiju utjecaja na okoliš, za takve zahvate potrebno je provesti i postupak ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu.  Takav postupak ocjene prihvatljivosti potreban je za sve zahvate koji mogu imati značajan utjecaj na područja ekološke mreže.

Prema šumarskim stručnjacima utjecaj kanala dogodio bi se na tri načina:
1. zamočvarenjem šumskih staništa gdje su kote terena niže od lica vode u kanalu,

  1. sušenjem staništa u onim lokalitetima gdje su šume položene u višim kotama,
  2. presjecanjem tokova podzemnih voda koje teku od zapada prema šumskome bazenu Spačva i zasigurno opskrbljuju najveći broj šumskih sastojina vodom.

Za kanal Dunav-Sava predloženo je 5,5 milijardi kuna, a za uređenje luka i puteva samo 1,5 milijardu, znači u kanal bi se dao novac kojim bi se trebala obnoviti riječna flota i urediti luke i njihovo povezivanje s ostalim načinima prijevoza.

U Šumarskom listu 2002. godine, objavljen je osvrt Dr. Martina Schneider-Jacoby-a, stručnjaka međunarodne organizacije za zaštitu prirode Euronatur na planirani zahvat Vlade Republike Hrvatske, odnosno na izgradnju spornog kanala.

Prema njegovim riječima planirani kanal Dunav-Sava predstavlja se kao “višenamjenska građevina” čija glavna namjena nije plovidba brodova već poboljšanje agrarne strukture.

Međutim u suhim razdobljima kanal bi se morao ispunjavati vodom uz pomoć pumpi, pri čemu bi dolazilo do značanjih problema s kvalitetom vode. U suhim, vrućim ljetnim mjesecima s ekstremno niskim vodostajem kanal bi postao najskupljim projektom za navodnjavanje u Europi.

Osim ekoloških posljedica zbog takvog gradilišta, mogle bi biti ugrožene i najvažnije rezerve pitke vode istočne Hrvatske.

Kanal predstavlja megalomanski projekt koji će ekološki ugroziti Slavoniju, a posebno šume, parkove prirode i cjelokupnu biološku raznolikost. Smatramo kako je prije početka bilo kakvih radova potrebno provesti detaljnu studiju isplativnosti ulaganja te uzeti u obzir sve izazove trasporta rijekama pogotovo za vrijeme niskih vodostaja i u uvjetima sve izraženijih klimatskih promjena. Brojni primjeri u Europi, kao što su zahvati rađeni na rijeci Rajni, pokazali su se izuzetno štetnima te se danas ulažu ogromni napori i velika sredstva na sanaciju stanja.

 

02-11-2020

Izvor

Najnovije